Znanstvenici se već dugi niz godina bave proučavanjem dobrobiti vježbanja na zdravlje, a marketinška industrija traženjem najboljeg načina kako doprijeti do ljudi i podići njihovu svijest o važnosti bavljenja fizičkom aktivnošću.
U posljednjih nekoliko godina poseban naglasak stavlja se na osvještavanje problema pretilosti i sjedilačkog načina života (najčešćeg uzroka deformacija kralježnice – skolioze, kifoze, lordoze, kao i lošeg mišićnog tonusa, što rezultira brojnim ozljedama lokomotornog sustava), povećanog broja srčanožilnih bolesti i bolesti dišnog sustava.
Međutim, osim fizičkih prednosti bavljenja sportom, u posljednjih deset godina svjedočimo i spoznaji da tjelovježba ima značajan utjecaj i u prevenciji različitih emocionalnih problema. Brojni znanstvenici vjeruju da tjelovježba postaje tretman za poboljšanje općeg stanja osobe kod koje se razvio određeni mentalni zdravstveni problem. Uz to, smatraju da tjelovježba pozitivno utječe na naše raspoloženje, prihvaćanje slike o vlastitom tijelu, tjeskobu, samopouzdanje, zadovoljstvo i otpornost na stres.
- Redovito vježbajte: Tjelovježba pomaže u povećanju razine endorfina, što može pomoći u smanjenju stresa i anksioznosti.
- Držite dobru prehranu: Zdrave prehrambene navike, poput jedenja puno povrća i voća, pomažu u održavanju zdrave ravnoteže živčanog sustava.
- Spavajte dovoljno: Dovoljno spavanja osigurava da tijelo i um funkcioniraju ispravno, što može pomoći u smanjenju rizika od mentalnih poremećaja.
- Radite na smanjenju stresa: Načini za smanjenje stresa uključuju meditaciju, joga, čitanje ili slušanje glazbe.
- Držite se socijalnih kontakata: Čvrsti socijalni vezi pomažu u jačanju osjećaja sigurnosti i sigurnosti, što može pozitivno utjecati na vaše mentalno zdravlje.
- Prakticirajte pozitivno razmišljanje: Fokusiranje na pozitivne stvari u životu može pomoći u jačanju osjećaja sreće i zadovoljstva.
- Tražite pomoć kada je potrebna: Ne stidite se tražiti pomoć od stručnjaka za mentalno zdravlje, ako osjetite da vam je potrebna. To može uključivati konzultacije s psihologom ili psihijatrom.
Prema istraživanju: koje je provedeno na 2000 studenata koji su sudjelovali na tečaju Mentalno zdravlje, gdje se kao terapija suočavanja s normalnim stresom, prilagođavanja na svakodnevne izazove i prihvaćanja depresije i anksioznosti kao rezultata lošeg planiranja i loših međuljudskih odnosa, koristila tjelovježba i tehnike self-managementa, potvrđena je ranije postavljena teza da je redovita tjelovježba povezana sa značajnim pomakom u sveukupnoj aktivaciji organizma te smanjenju anksioznosti i depresije. Negativni učinci, poput ljutnje, neprijateljstva, umora i inertnosti, bili su znatno smanjeni, a san i spavanje poboljšani.
Uz to, stres zbog pisanja ispita iz matematike smanjen je kod gimnazijalaca zahvaljujući satu intenzivnoga kružnog treninga nakon testa, a u grupama koje su nakon testa imale relaksirajući sat književnosti nije primijećeno smanjenje stresa. U određenim istraživanjima pojavljuju se i podaci o mogućnosti smanjenja doze potrebnih lijekova ako se provodi i određeni stupanj tjelovježbe, no nije ih, naravno, moguće potpuno isključiti. U nekim slučajevima pokazano je da se utjecaj antidepresiva na razinu stresa i depresivnih simptoma izjednačio s utjecajem tjelesne aktivnosti nakon šest mjeseci bavljenja tjelesnom aktivnošću.
Ako se osjećamo tjeskobno i uplašeno, aerobne vježbe mogu biti jako korisne, jer takve aktivnosti prisiljavaju vježbača da mijenja ritam disanja, što povoljno utječe na smanjenje neugodnih osjećaja. Kontinuirana aerobna aktivnost kojom se bavimo dulje vrijeme vrlo je dobra i za stvaranje otpornosti na stres i redukciju stresa.Za podizanje raspoloženja nije bitno je li riječ o jednokratnom i kratkotrajnom (npr. oko 30 minuta) ili redovitom (svakodnevno tijekom duljeg razdoblja) vježbanju, jer i jedno i drugo ima pozitivan utjecaj na naše raspoloženje. No, da ne bismo raspoloženje samo kratkotrajno popravili, potrebno je redovito vježbati dulje razdoblje.
Vježbanje, bilo jednokratno, kratkotrajno ili dugoročno, svakako ima pozitivne učinke na naše mentalne sposobnosti. Jednokratno vježbanje može pospješiti našu sposobnost planiranja, organiziranja vremena, usmjeravanja pažnje i radno pamćenje, kratkotrajno vježbanje poboljšava sposobnost učenja, učinkovitost u donošenju odluka i procesuiranje različitih informacija, a redovito bavljenje tjelesnom aktivnošću u starosti smanjuje mogućnost pojave demencije i obolijevanja od Alzheimerove bolesti.
Izvor: vijestivijesti.com
