Ako izaberete dobar program grupnog vježbanja, čije vam prakticiranje s vremenom postane teško za organizirati, pa počnete izostajati s treninga – promijenite pristup. Bolje je da vježbate sami nego da odustanete zbog prezauzetosti. Bilo bi najbolje da izaberete sport koji ćete jednostavno uključiti u vaš svakodnevni raspored. Npr. ako se u vašoj blizini nalazi bazen, bit će vam lakše izabrati plivanje nego odlaziti u udaljeni fitness centar na sat aerobica.
Bez obzira koju aktivnost izaberete, važno je da ju usvojite kao sastavni dio života, jer bavljenje sportom, osim što je zabavno i pridonosi boljem izgledu, ima brojne pozitivne učinke na vaše zdravlje.
Za razliku od trčanja, znatno manje utječe na zglobove, što ga čini osobito prikladnim za osobe srednje ali i starije dobi, a preporuča se i svima onima koji se zbog rizika za zdravlje ne smiju baviti ostalim sportskim aktivnostima (srčani i plućni bolesnici, pretile osobe, te oni koji boluju od visokog krvnog tlaka, osteoporoze, artritisa). Savjetuje se i osobama koje se iz bilo kojeg razloga manje kreću (npr. oni koji na radnom mjestu uglavnom sjede ili stoje), te onima koji borave pretežito u zatvorenom prostoru.
Radi postizanja optimalnog učinka, najbolje bi bilo brzo hodati 3 do 4 puta tjedno u trajanju od 40 do 60 minuta brzim tempom, tj. postupno ubrzavati hod sa 5 na 7 do 8 km/sat. Ritam hodanja mora biti takav da vam ubrza puls i broj udisaja, ali ne toliko jak da ostanete bez daha. Započnite laganim tempom, izaberite kraću stazu, a svakim danom prema svojim mogućnostima ubrzavajte tempo i trajanje treninga. Ne zaboravite tijekom hodanja kontrolirati otkucaje srca, kako bi bili sigurni da trenirate optimalnim intenzitetom.
Dok hodate, obratite pažnju na pravilan položaj tijela. Torzo mora biti uspravan, leđa ravna, ramena opuštena, a trbuh i stražnjica uvučeni. Ruke su savijene u laktu pod kutom od 90 stupnjeva i ritmički se kreću uz tijelo. Gledate ravno ispred sebe, ne u pod, i pazite na disanje, koje treba biti ujednačeno, usklađeno s tempom hodanja. Ako ste u mogućnosti, za rekreaciju izaberite stazu u prirodi, radije nego pokretnu traku u fitness centru. Odaberite sportsku odjeću od prirodnih materijala u kojoj ćete se moći nesmetano kretati i obuću prilagođenu brzom hodanju.
Prije i poslije treninga obavezno istegnite mišiće kako bi spriječili nastanak eventualnih ozljeda i povećali fleksibilnost. Tijekom treninga pijte dovoljno tekućine (najbolje vode), kako biste spriječili dehidraciju.
Vježbanje i mentalno zdravlje – prednosti
Ako pak mislite da će vam samo intenzivna i dugotrajna tjelovježba pomoći u poboljšanju mentalnog zdravlja, griješite. Studije provedene u ovom području su pokazale da samo 30 minuta umjerenog vježbanja 3 – 5 puta tjedno može značajno poboljšati mentalno zdravlje. Ako vam je jednostavnije, jednu tjelovježbu od 30 minuta možete podijeliti na dvije od 15 minuta. Sve je stvar organizacije vremena, ali najvažnija je snaga volje.
Ako vam čak i ovo zvuči nedostižno i zastrašujuće, ne očajavajte. Slušajte svoje tijelo i napravite pauze kada je to potrebno, posebno na samom početku vježbanja. Što više vježbate, više ćete imati energije te ćete se drugi dan osjećati spremnije za bilo kakav fizički napor. Kako vježbanje postaje navika, polako možete dodavati dodatne minute ili isprobavati druge vrste tjelesnih aktivnosti tijekom tjelovježbe. Ako ne vjerujete ničemu od navedenog, pročitajte članak do kraja i isprobajte sami. Nemate što izgubiti (osim eventualno nekoliko kilograma)!
Izvor: vijestivijesti.com
