KAKO PREPOZNATI KAŠALJ KOJI JE ZNAK BOLESTI SRCA: Vrtoglavica je jedan od simptoma, a evo koje je boje sluz koja se iskašljava
Nikada ne trebamo podcijeniti moguće simptome i uvijek moramo biti na oprezu. Neke stvari mogu djelovati bezopasno i često zanemarimo takve kao obične svakodnevne pojave. Danas otkrivamo šta jedan doktor ima da kaže o tome.
Značajan broj pojedinaca pati od srčanog udara, a zdravstveni sektor posebno je zabrinut zbog sve veće učestalosti ovog problema među mlađom populacijom. Često postoje simptomi koji prethode srčanom udaru, no mnogi od nas ih ne uspijevaju prepoznati.
U slučaju srčanog zastoja, krv se može nakupiti u plućima, što rezultira simptomima kao što su otežano disanje i kašalj. Iako je povremeni kašalj normalan, kronični kašalj može ukazivati na specifične zdravstvene probleme, uključujući bolesti srca. Prepoznavanje kašlja koji bi mogao ukazivati na srčanu bolest je ključno.
Postoji više znakova koji mogu ukazivati na ovo ozbiljno stanje. Simptomi koji uključuju bol u prsima, vrtoglavicu, uporan kašalj, otežano disanje ili mučninu ne smiju se zanemariti jer medicinski stručnjaci upozoravaju da oni mogu biti povezani sa srčanim bolestima. Općenito, kašalj povezan sa srčanim oboljenjima obično je mokar. U slučajevima srčanog zastoja, krv se može nakupiti u plućima, što rezultira simptomima kao što su otežano disanje i kašalj.
Ovaj poseban kašalj ne postaje bolji tijekom vremena, a često se primijeti da je prisutna ružičasta sluz. Ako kašalj potraje dulje od tri tjedna, važno je konzultirati liječnika. Prema informacijama klinike Mayo, kašalj se smatra akutnim ako traje manje od tri tjedna, dok se kroničnim smatra ako traje duže od osam tjedana.
Uobičajeni uzroci kašlja uključuju prehladu, gripu, alergije, astmu i bronhitis; međutim, ozbiljnije bolesti poput bolesti srca također se mogu manifestirati kašljem kao ranim simptomom. Medicinski djelatnici savjetuju da ne zanemarite kašalj koji traje dulje vrijeme.
Ako primijetite da kašalj traje dulje od tri tjedna ili se pojačava, ključno je potražiti liječnički savjet. Prof. dr. Petar Seferović, kardiolog i predsjednik Europske udruge za zatajenje srca, upozorio je da je srce stalno izloženo rizicima, istaknuvši da srčane bolesti sve više pogađaju mlađe osobe.
Doktor Seferović je pojasnio da srčana insuficijencija označava terminalnu fazu bolesti srca. Stoga je bitno zaštititi srce smanjenjem čimbenika rizika kojima možemo upravljati. Dr. Seferović je naglasio važnost minimiziranja stresa i napomenuo da je izolacija od svijeta nepotrebna, jer život za sve traje. Međutim, upozorio je da se ne preopterećujemo ili ne sudjelujemo u beskorisnim aktivnostima.
Istaknuo je značajan utjecaj genetike na bolesti srca. Prema Seferovićevim riječima, i dalje je ključno kontrolirati unos šećera, pratiti krvni tlak i spriječiti prekomjerno debljanje. Izbjegavanje pušenja i sudjelovanje u tjelesnim aktivnostima je ključno.
Poruka je jasna. Istaknuo je kako je hodanje kvalificirano kao tjelovježba te istaknuo da treba biti realan u pogledu osobnih sposobnosti. Dr. Seferović je naglasio da se sve dnevne vježbe akumuliraju; na primjer, dovršetak tri skleka ujutro, sedam navečer i dva nakon ručka ukupno čini 12 sklekova, što je korisno za vaše tijelo.
Seferović je istaknuo da su simptomi bolesti srca osjećaj gušenja, umor, nepravilan rad srca, lupanje srca. “Problem je u tome što brojni oblici zatajenja srca često nemaju simptoma”, objasnio je. “Vidimo mlade osobe s kompromitiranim srcem koje su možda imale upalu srčanog mišića, a da toga nisu ni bile svjesne, a nesvjesne su značajnih problema koji se počinju javljati”, dodao je Seferović.
