Ugljikohidrati su jedan od tri glavna tipa hranjivih tvari koje tijelo treba da bi funkcioniralo ispravno. Oni su glavni izvor energije za tijelo i igraju važnu ulogu u mnogim važnim tjelesnim procesima.
Ugljikohidrati se nalaze u mnogim namirnicama, uključujući žitarice, voće, povrće, mliječne proizvode i šećer. Oni se također mogu pronaći u nekim vrstama hrane koje nisu očigledno ugljikohidratne, poput mesa i ribe, ali u manjim količinama.
Ugljikohidrati se razgrađuju u glukozu u tijelu, koja se koristi kao izvor energije za sve stanice u tijelu. Tijelo koristi glukozu kao gorivo za mišiće i mozak, što je posebno važno tijekom fizičkog napora ili mentalnog stresa.
Iako su ugljikohidrati važni za tijelo, potrebno ih je konzumirati u odgovarajućim količinama. Prekomjerna konzumacija ugljikohidrata može dovesti do povećanja tjelesne težine i povećanja rizika od različitih bolesti, poput dijabetesa tipa 2 i srčanih bolesti.
Postoje dvije vrste masnoća, nezasićene i zasićene masti, odnosno masne kiseline. Obje imaju vrlo različite učinke na naše zdravlje. Međutim, važno je imati na umu da ako se jede masnija hrana u velikim količinama, bez obzira bile to zasićene ili nezasićene masti, one doprinose istoj količini energije (1 g masti = 9kcal) i mogu dovesti do debljanja ukoliko se ta energija ne potroši tjelesnom aktivnosti. Od svih hranjivih tvari, masti se najčešće povezuju s bolestima srca, nekim vrstama raka, šećernom bolesti i debljinom, a poznavanje vrsta masnoća, njihove izvore u hrani i njihov pravilan odabir u našoj prehrani može pomoći održanju zdravlja i sprečavanju nastanka spomenutih bolesti.
Nezasićene masti
Nezasićene masti (masne kiseline) se često nazivaju i ‘zdrave masti’, jer se pokazalo da pomažu smanjiti obolijevanje od bolesti srca i srčano-žilnih bolesti. Te masti su tekuće na sobnoj temperaturi, poput biljnog ulja (suncokretovo, maslinovo, repičino) i ribljeg ulja. Postoje dvije vrste nezasićenih masti, polinezasićene i mononezasićene. Mononezasićene masti (odnosno masne kiseline) nalaze se u maslinovom ulju, repičinom ulju, u avokadu i orašastim plodovima poput oraha, badema, lješnjaka ili kikirikija. Mononezasićene masne kiseline pomažu tijelu kontrolirati kolesterol u krvi i tako pomažu srčano-žilnom zdravlju, ali i boljem radu mozga, te pravilnijem rastu i razvoju. Polinezasićene masti su omega-3 i omega-6 masne kiseline koje imaju značajne zdravstvene dobrobiti. Omega-3 masne kiseline se nalaze u masnoj ribi poput srdela, inćunima, giricama, tunama ili skušama, u jajima, lanenim sjemenkama, orasima i soji, te su se pokazala veoma zaštitnima protiv srčanih bolesti i boljem imunitetu.
S druge strane, nedovoljna konzumacija ugljikohidrata može dovesti do nedostatka energije i smanjenja sposobnosti tijela da se suoči sa fizičkim i mentalnim izazovima.
Ukratko, ugljikohidrati su važni za zdravo funkcioniranje tijela, ali je važno konzumirati ih u umjerenim količinama i birati zdrave izvore, poput voća, povrća i cjelovitih žitarica. Postoje mnoge namirnice koje sadrže visoku količinu ugljikohidrata. Ovdje je nekoliko primjera:
- Žitarice: bijeli kruh, tjestenina, riža, kukuruz, pahuljice
- Voće: banane, grožđe, manga, jagode, ananas
- Povrće: tikvice, krumpir, batat, kukuruz, cvjetača
- Mahunarke: grah, leća, grašak
- Slatkiši: slatkiši, med, šećer, marmelada, čokolada
Neki proizvodi od brašna: palačinke, pite, kolači, kekse
Međutim, treba imati na umu da neke od ovih namirnica također sadrže druge hranjive tvari, poput vlakana i proteina, i mogu biti zdravije odabir u odnosu na druge namirnice s visokim udjelom ugljikohidrata. Na primjer, cjelovite žitarice su bogatije vlaknima i drugim hranjivim tvarima u odnosu na bijeli kruh i tjesteninu.
Izvor: vijestivijesti.com
